JANUAR-JUN, 2003.
73
UDK 630*453:582.632.2
Nau~ni rad
┼TETOěINE U BUKOVIM ┼UMAMA SRBIJE
QUBODRAG MIHAJLOVIŇ
Izvod: U sastojinama bukve na podru°ju Srbije ukupno su do sada konstatovane 142
fitofagne insekatske vrste. Kao zna°ajne ňteto°ine bukve evidentirano je 6 vrsta
ili 4,2%, od kojih su tri (
Phyllaphis fagi L.,
Cryptococus fagisuga L i n d i
Rhynchaenus
fagi L.) oligofagne i specifi°ne za bukvu, a preostale tri (
Lymantria dispar L.,
Operophthera brumata Hbn. i
Erannis defoliaria L.) su ňiroke polifage i prilikom
masovnih namno ewa pri°iwavaju ňtete i sastojinama bukve. 17 vrsta ili 12,0% se
jaqaju u mawe brojnim populacijama, ali nekada mogu pri°initi izvesne ňtete.
Preostalih 119 vrsta ili 83,8% su za sada bez ekonomskog zna°aja za sastojine bukve
u Srbiji.
Kqu°ne re°i: Fagus spp, entomofauna, Srbija.
INSECT PESTS IN BEECH FORESTS IN SERBIA
Abstract: Altogether 142 phytophagous insect species have so far been identified from beech
stands in Serbia. Six species or 4.2% are significant pests of beech, of which three (
Phyllap-
his fagi L.,
Cryptococus fagisuga Lind and
Rhynchaenus fagi L.) are oligophages and speci-
fic of beech, and the remaining three (
Lymantria dispar L., Operophthera brumata Hbn. and
Erannis defoliaria L.) are wide polyphages and cause high damage also to beech stands
during outbreaks. 17 species or 12,0% occur in less numerous populations, but they can
sometimes cause some damage. The remaining 119 species or 83.8% are for the time being
without economic significance for beech stands in Serbia.
Key words: Fagus spp, entomophauna, Serbia
1. UVOD
U Evropi su zastupqene °etiri vrste bukve:
Fagus sylvatica L.,
F.moe-
siaca (Domin, Maly),
F.orientalis Lipsky i
F.taurica Popl, od kojih su na
Balkanskom poluostvu prisutne
F.sylvatica,
F.moesiaca i
F.orientalis, a u na-
ňoj zemqi dve:
F.moesiaca i
F.orientalis (Jovanovi§, B., 2000). Prema istom
autoru, na gotovo celom podru°ju naňe zemqe raste
F.moesiaca, a samo u
nekim delovima isto°ne Srbije zastupqena je i
F.orientalis .
Od ukupne povrňine Srbije pod ňumama, ňume bukve zahvataju oko
jedne polovine. One pripadaju svezi
Fagion moesiacum Ble°. et L. i podsve-
zama:
Fagenion moesiacae submontanum, F.moesiacae montanum, F. moesiacae
altimontanum, F.moesiacae subalpinum, Abieti-Fagenion moesiacae, Ostryo-
Fagenion moesiacae, Corylo colurnae - Fagenion moesiacae i
Luzulo - Fage-
nion moesiacae. Bukva raste na razli°itim nadmorskim visinama, od ispod
100 m u Ăerdapu, do 2100 m na Prokletijama. Za razliku od vrsta ostala
dva roda familije
Fagaceae (Quercus i Castanea), koje su zastupqene u na-
Prof. dr ăubodrag Mihajlovi§, dekan, ┼umarski fakultet Univerziteta u
Beogradu
74
„[UMARSTVO” 1-2
ňoj dendroflori i koje su tipi°ne vrste svetlosti, vrste roda
Fagus su
tipi°ne vrste senke (Jo va no vi§, B., 2000).
S obzirom na °iwenicu da bukva u ňumskom fondu Srbije, u godi-
ň˝em etatu u°estvuje sa oko milion kubnih metara drveta, pitawe zaňti-
te bukovih ňuma postavqa se kao jedan od prioritetnih zadataka ňumar-
sta. Brojni faktori abioti°ne i bioti°ke prirode negativno deluju na
bukove ňume i pri°iwavaju mawe ili ve§eňtete. Najve§e ňtete nastaju
kada se javi pojava suňewa ňuma i kada °itavi kompleksi bukovih ňuma
bivaju osuňeni. Takve ňtete su nastale u drugoj polovini proňlog veka
na mnogim planinama u Srbiji, a najdrasti°nije ňtete bile su na planini
Ju ni Ku°aj. Ova pojava suňewa bukovih ňuma detaqno je prou°ena i ta°-
no utvrŠen redosled delovawa ňtetnih faktora. Najpre je °ovek, otvara-
wem sklopa prilikom se°a uslovio ve§i prodor direktne sun°eve svetlo-
sti do tanke kore stabala bukve koje su rasle u sklopu. Na pojedinim par-
tijama stabala dolazilo je do tzv. upale kore, a potom do wenog odumira-
wa. Zatim je grani°nu zonu oko takvih mesta naseqavao bukvin krasac
(
Agrilus viridis L.) i potkorwak (
Taphrorynchus bicolor H r b s t.) , °ije su
larve izmeŠu kore i beqike ňirile pojas odumrle kore do faze prsteno-
vawa stabla, koje se potom iznad tog mesta suňilo. Odumrla kora se od-
lubqivala od beqike i omogu§avala prodor spora gqiva trule nica (po-
sebno vrste Ungulina fomentaria
) koje su daqe dovodile do brzog procesa
trušewa debla stabala i wihovog lomqewa ili izvaqivawa pod uticajem
vetra i vla nog snega. Ovo je daqe omogu§avalo ve§i priliv svetlosti
dubqe u sastojinu i nastavak ve§ opisanog ulan°avawa ňtetnih faktora
(Va si§, K., et al, 1986).
U sastojinama bukve u isto°noj Srbiji (Majdanpe°ka domena) u toku
1973. godine prvi put je u naňoj zemqi zabele ena pojava bolesti kore
bukve (M a r i n k o v i § , P., K a r a d i § , D, 1985). Kasnije je ova pojava kon-
statovana na celom podru°ju naňe zemqe. Izazivaju je dva ňtetna orga-
nizma: insekt, bukvin ňtitaň
Cryptococcus fagisuga L i n d i n g e r i gqiva
Nectria coccinea (P e r s . ex Fr.). Bukvin ňtitaň naseqava deblo i grane bu-
kovih stabala i rilicom sisa sokove iz kambijalne zone. Mesta na kojima
bukvin ňtitaň ubada rilicu koristi micelija gqive, prodire pod koru i
razvija se u kambijalnoj zoni. Na mestima prodora gqive pod koru najpre
se javqa curewe eksudata, a kasnije izumirawe kore u prstenu oko stabla,
ňto dovodi do suňewa, a potom prodirawa gqiva trule nica. U central-
noj i zapadnoj Evropi i Severnoj Americi ova pojava je veoma °esta i
predstavqa najve§u opasnost za ňume bukve , koje se masovno suňe. MeŠu-
tim, u naňoj zemqi, i pored °iwenice da su insekt i gqiva konstatovani u
gotovo svim sastojinama bukve, bolest kore bukve, odnosno suňewe staba-
la je evidentno, ali nije °esta pojava i za sada ne predstavqa takvu opa-
snost za bukove ňume. Mogu§ razlog ovome je ve§a otpornost mezijske buk-
ve, koja dominira u naňoj zemqi ili prisustvo prirodnih neprijateqa
koji su dosta brojni i znatno redukuju populacije bukvinog ňtitaňa,
usled °ega gqiva ima mawe ňanse da prodre pod koru stabla.
Pored ve§ pomenutih ňtetnih °inilaca koji izazivaju pojavu suňewa,
i brojni drugi faktori negativno deluju na sastojine bukve. Naňa viňe-
godiňwa prou°avawa su bila usmerena ka jednom od ňtetnih bioti°kih
JANUAR-JUN, 2003.
75
faktora, na klasu insekata (
Insecta). Ciq je bio da se evidentira kom-
pletna entomofauna bukve u naňoj zemqi i utvrdi zna°aj pojedinih vrsta
za wene sastojine.
2. MATERIJAL I METOD
Viňegodiňwa prou°avawa entomofaune bukve vrňena su na brojnim
lokalitetima u Srbiji. Na stalnim, kao i privremenim oglednim povr-
ňinama sakupqani su uzorci (razni stadijumi insekata i wihovih oňte-
§ewa). TakoŠe, na terenu je utvrŠivana abundancija pojedinih vrsta i pro-
cewivana wihova ňtetnost. U laboratoriju su donoňeni uzorci sa terena
i gajeni u ciqu dobijawa imaga, kako bi se izvrňila pouzdana deretmina-
cija. Za sakupqawe uzoraka na terenu, utvrŠivawe brojnosti i ňtetnosti
pojedinih vrsta, kao i laboratorijsko gajewe, primewivane su uobi°ajene
entomoloňke metode. Sav prikupqen insekatski materijal nalazi se u
zbirci Katedre zaňtite ňuma ┼umarskog fakulteta u Beogradu.
3. REZULTATI ISTRAŸIVAWA I DISKUSIJA
Tokom istra ivawa konstatovane su brojne fotofagne insekatske
vrste koje su trofi°ki vezane za bukvu. Sve utvrŠene vrste pripadnici su
pet insekatskih redova (Tab. 1)
Tab. 1 - Vrste insekata koje su trofi°ni vezane za bukvu u Srbiji
Tab. 1 - Insects trophically related to beech in Serbia
Vrsta insekta
Insect species
Deo biqke na kome ivi
Inhabited plant part
Zna°aj
Signifi-
cance
I Red
HOMOPTERA
Fam. Typhlocybidae
1.
Typhlocyba cruenta H.S.
liň§e, (sisa°) P
+
Fam. Callaphididae
2.
Phyllaphis fagi L.
liň§e, (sisa°) P
+++
Fam. Lachnidae
3.
Schizodryobius pallipes (Hartig)
tanke grane, (sisa°) P
+
Fam. Psedococcidae
4.
Phenacoccus aceris (Sign.)
tanke grane (sisa°) P
+
5.
Trionymus newsteadi (Green)
tanke grane i deblo (sisa°) P
+
Fam. Coccidae
6.
Parthenolecanium rufulum (Cock.)
tanke grane (sisa°) P
+
7.
Pulvinaria betulae (L.)
tanke grane (sisa°) P
+
Fam. Cryptococcidae
8.
Cryptococcus fagisuga Lind.
deblo (sisa°) P
+++
Fam Eriococcidae
9.
Acanthococcus aceris Sign.
tanke grane (sisa°) P
+
Fam. Diaspididae
10
. Diaspidiotus wuenni Lind.
deblo i tanke grane (sisa°) P
+
11.
Lepidosaphes ulmi (Sav.)
deblo i tanke grane (sisa°) P
+
76
„[UMARSTVO” 1-2
12.
Quadraspidiotus ostreaformis (Curt.)
tanke grane (sisa°) P
+
13.
Quadraspidiotus zonatus Frau.
tanke grane (sisa°) P
+
14.
Quadraspidiotus perniciosus (Coms.)
tanke grane (sisa°) P
+
15.
Targionia vitis (Sign.)
deblo i tanke grane (sisa°) P
+
II Red
COLEOPTERA
Fam. Scarabaeidae
16.
Melolontha melolontha
liň§e i koren (griza°) P
++
17.
Melolontha hippocastani F.
liň§e i koren (griza°) P
+
Fam. Lucanidae
18.
Dorcus paralelopipedus L.
trulo deblo i pawevi T,K
+
19.
Sinodendron cylindricum L.
trulo deblo i pawevi T,K
+
Fam. Lymexylonidae
20
. Hylecoetus dermestoides L.
deblo i pawevi (ksilofaga) T
++
Fam. Anobiidae
21
. Ptilinus pectinicornis L.
deblo (ksilofaga) T
++
22.
Xestobium plumbeum Ill.
deblo (ksilofaga) T
+
Fam. Buprestida
23.
Agrilus angustulus Ill.
deblo i grane (potkorwak) S
+
24
. Agrilus coeruleus Rossi
deblo i grane (potkor˝ak) S
+
25
. Agrilus viridis L.
deblo i grane (potkor˝ak) S
+
26.
Antaxia midas Kiesw
grane (potkorwak) S
+
27.
Chrysobothris affinis F.
deblo(potkorwak i ksilofaga) T
+
28.
Dicerca aenea L.
deblo (potkorwak i ksilofaga) T
+
Dicerca boreolinensis Hrbst.
debla (potkorwaka i ksilofaga) T
+
Fam. Cerambycidae
30
. Acanthoderes clavipes Schr.
deblo i grane (potkorwak i ksilofaga) T
+
31
. Anaglyptus mysticus L.
deblo i grane (potkorwak i ksilogafa) T
+
32.
Cerambyx scopoli Fuessl.
deblo (potkorwak i ksilofaga) S
+
33
.Clytus arietis L.
deblo i grane(potkorwak i ksilofaga) S
+
34
Clytus rhamni Germ.
deblo i grane(potkorwak i ksilofaga) S
+
35.
Leiopus nebulosus L.
deblo i grane (potkorwak i ksilofaga) T,K
+
36.
Leptyra maculicornis De Geer
trule grane (potkorwak i ksilofaga) K
+
37
. Leptura rufipes Sch.
trule grane (potkorwak i ksilofaga) K
+
38
. Leptura scutellata F.
trule grane(potkorwak i ksilofaga) K
+
39.
Megopis scabricornis (Scop.)
deblo (ksilofaga) S,T
+
40.
Mesosa curculionides L.
deblo i grane (potkorwak i ksilofaga) S.T
+
41
. Mesosa nebulosa F.
deblo i grane (potkorwak i ksilofaga) S.T
+
42
. Morimus funereus Muls.
deblo i pawevi (ksilofaga) T
+
43
. Necydalis major L.
deblo (potkorwak i ksilofaga) S.T.
+
44
. Necydalis ulmi Chev.
deblo (potkorwak i ksilofaga) S.T
+
45
. Phymatodes testaceus L.
deblo,grane (potkorwak i ksilofaga) S,T
++
46
. Plagionotus arcuatus L.
deblo (potkorwak i ksilofaga) S, T
++
47
. Prionus coriarius L.
pawevi (ksilofaga) K
+
48.
Pyrrhidium sanguineum L.
deblo i grane (potkorwak i ksilofaga)S,T
+
49
. Rhagium bifasciatum F.
deblo (potkorwak) T
+
50
. Rhagium mordax Deg.
deblo (potkorwak) T
+
Vrsta insekta
Insect species
Deo biqke na kome ivi
Inhabited plant part
Zna°aj
Signifi-
cance
Nastavak tab. 1
JANUAR-JUN, 2003.
77
51
. Rhamnusium bicolor Schr.
deblo (potkorwak) T
+
52
. Rhopalopus clavipes F.
deblo i grane (potkorwak i ksilofaga) T
+
53
. Rosalia alpina L.
deblo (ksilofaga) S.T
+
54
. Saperda scalaris L.
deblo (potkorwak i ksilofaga) T
+
55
. Strangalia maculata Poda
trulo deblo i pawevi (ksilofaga) K
+
56
. Xylotrechus arvicola Ol.
deblo i grane (potkorwak i ksilofaga) S.T
+
57
. Xylotrechus rusticus L.
deblo i grane (potkorwak i ksilofaga) S.T
+
Fam. Curculionidae
58.
Aporedus coryli L.
list (griza°) P
+
69
. Phyllobius arborator Hbst.
list (griza°) P
++
60
. Phyllobius argentatus L.
list (griza°) P
++
61.
Phyllobius longipilus Boh.
list (griza°) P
++
62
. Phyllobius maculicornis Germ
list (griza°) P
++
63
. Phyllobius oblongus L.
list (griza°) P
++
64.
Polydrosus cervinus L.
list i pupoqak (griza°) P
+
65
. Polydrosus mollis Str.
list i pupoqak (griza°) P
++
66.
Polydrosus sericeus Schall.
list i pupoqak (griza°) P
+
67
. Rhynchaenus fagi L.
list (griza° i miner) P
+++
Fam. Ipidae
68.
Ernoporus fagi F.
deblo i grane(potkorwak) S,T
+
69.
Taphrorychus bicolor Hbst.
deblo i grane (potkorwak) S,T
+
70.
Xyleborus dryographus Ratz.
deblo (ksilofaga) T
+
71
. Xyleborus monographus L.
deblo (ksilofaga) T
++
72
. Xyleborus saxeseni Ratz.
deblo (ksilofaga) T
+
III Red
LEPIDOPTERA
Fam. Nepticulidae
73
. Stigmella hemargyrella Koll
list (miner) P
+
74
. Nepticula tityrella Stt.
list (miner) P.
+
Fam. Gracilariidae
75
. Parornix fagivora Frey.
list (miner) P
+
76
. Phyllonoructer maestingella Mull.
list(miner) P
++
Fam. Oecophoridae
77
. Chimabache fagella F.
list (savija°) P
+
Fam. Coleophoridae
78
. Coleophora zelleriella Hein.
list ( miner) P
+
Fam. Plutellidae
79.
Cerostoma parenthesellum L.
list (savija°) P
+
Fam. Cossidae
80.
Cossus cossus L.
deblo (ksilofaga) P
+
81
. Zeuzera pyrina L.
deblo i grane (ksilofaga) P
+
Fam. Aegeriidae
82.
Synanthedon vespiformis L.
deblo (ksilofaga) S
+
83. Synanthedon spuleri (Fusc.)
deblo (ksilofaga) S
+
Fam Tortricidae
84
. Acleris cristana (Den. & Schiff.)
list (savija°) P
+
85
. Acleris ferrugana (Den.& Schiff.)
list (savija°) P
+
Vrsta insekta
Insect species
Deo biqke na kome ivi
Inhabited plant part
Zna°aj
Signifi-
cance
Nastavak tab. 1
78
„[UMARSTVO” 1-2
86.
Acleris literana (L.)
list (savija°) P
+
87
. Acleris sparsana (Den.& Schiff.)
list (savija°) P
+
88
. Acleris tripunctana (Hbn.)
list (savija°) P
+
89
. Ancylis mitterbacheriana (Den. & Schiff.)
list (savija°) P
+
90.
Aphelia paleana (Hbn.)
list (savija°) P
+
91.
Clepsis rurinana (L.)
list (savija°) P
+
92.
Cydia fagiglandana (Zell.)
plod i seme P
+
93.
Cydia leguminana (Lienig & Zeller)
kora S, T
+
94.
Eulia ministrana (L.)
list (savija°) P
+
95.
Lobesia reliquana (Hbn.)
list (savija°) P
+
96.
Pammene fasciana (L.)
plod i seme P
+
97.
Spilonota ocellana F.
list (savija°) P
+
98. Strophedra weirana (Doug.)
list (savija°) P
+
Fam. Cohlidiidae
99.
Cohlidion limacodes Hfn.
list (griza°) P
+
100.
Heterogenea asella Den.&Schiff.
list (griza°) P
+
Fam. Geometridae
101.
Agriopis aurantiaria Hb.
list (griza°) P
++
102.
Archiearis parthenias L.
list (griza°) P
+
103
. Asthena albulata Hufn.
list (griza°) P
+
104.
Campaea margaritata L.
list (griza°) P
+
105.
Chloroclysta siterata Hufn.
list (griza°) P
+
106
. Cyclophora linearia H.S
list (griza°) P
+
107.
Erannis defoliariaL.
list (griza°) P
+++
108
. Ennomos quercinaria Hufn.
list (griza°) P
+
109.
Operophthera brumata Hb.
list (griza°) P
+++
110.
Operophthera fagata Sch.
list (griza°) P
+
Fam. Drepanidae
111.
Drepana cultraria F.
list (griza°) P
+
Fam. Notodontidae
112.
Peridea anceps Goeze
list (griza°) P
+
113
. Phalera bucephala L.
list (griza°) P
+
114
. Ptilophora plumigera Esp.
list (griza°) P
+
115.
Stauropus fagi L.
list (griza°) P
+
Fam. Lasiocampidae
116
. Malacosoma neustria L.
list (griza°) P
+
117
. Odonestis pruni L.
list (griza°) P
+
Fam. Saturnidae
118
. Aglia tau L.
list (griza°) P
+
Fam. Noctuidae
119.
Agrochola circellaris Hufn.
list (griza°) P
+
120
. Apatele aceris L.
list (griza°) P
+
121.
Apatele alni L.
list (griza°) P
+
122
. Apatele psi L
list (griza°) P
+
123
. Bena prasinana L.
list (griza°) P
+
124.
Colocasia coryli Has.
list (griza°) P
+
Vrsta insekta
Insect species
Deo biqke na kome ivi
Inhabited plant part
Zna°aj
Signifi-
cance
Nastavak tab. 1
JANUAR-JUN, 2003.
79
+ = vrste koje su za sada retke, ili su °este, ali bez ekonomskog zna°aja
++ = vrste koje su °este i nekada mogu pri°initi mawe ňtete
+++ = vrste koje su sklone masovnim namno ewima i mogu pri°initi velike
ňtete
P = primarna vrsta ( ivi na zdravim, vitalnim biqkama)
S = sekundarna vrsta ( ivi na fizioloňki oslabelim ili umiru§im biqkama)
T = tercijerna vrsta ( ivi na mrtvom biqnom materijalu)
K = kvartenerna vrsta ( ivi na mrtvom biqnom materijalu u procesu tru-
lewa).
Significance
+ = species which are rare for the time being, or are frequent, but without economic sig-
nificance
++ = species which are frequent and sometimes can cause lesser damage
+++ = species liable to outbreaks, can cause great damage
P = primary species (infests healthy, vital plants)
S = secondary species (infests physiologically weakened or dying plants)
T = tertiary species (infests on dead plant material)
K = quaternary species (infests on dead plant material in the process of decay).
125
. Cosmia trapezina L.
list (griza°) P
+
126
. Orthosia incerta Hufn
list (griza°) P
++
127.
Orthosia miniosa Schiff.
list (griza°) P
+
Fam. Lymantridae
128.
Arctornis L-nigrum Muell.
list (griza°) P
+
129.
Dasychira pudibunda L.
list (griza°) P
++
130.
Lymantria dispar L.
list (griza°) P
+++
131.
Lymantria monacha L.
list (griza°) P
+
132.
Orgyia antiqua L.
list (griza°) P
+
Fam. Arctiidae
133
. Celama confusalis H.S.
list (griza°) P
+
134
. Hyphantria cunea Drury
list (griza°) P
+
135.
Roeselia strigula Schiff.
list (griza°) P
+
136
. Panaxia quadripunctaria Poda
list (griza°) P
+
IV Red
DIPTERA
Fam. Cecidomyiidae
137
. Dasyneura fagicola Barn.
list (galaň) P
+
138
. Hartigiola annulipes Htg.
list (galaň) P
+
139.
Mikiola fagi Htg.
list (galaň) P
++
V Red
HYMENOPTERA
Fam. Cimbicidae
140.
Cimbex fagi Zadd.
list, tanke grane (griza°) P
+
Fam. Tenthredinidae
141.
Nematus fagi Zadd.
list (griza°) P
+
Fam. Siricidae
142.
Tremex fuscicornis F.
deblo (ksilofaga) S,T
+
Vrsta insekta
Insect species
Deo biqke na kome ivi
Inhabited plant part
Zna°aj
Signifi-
cance
Nastavak tab. 1
80
„[UMARSTVO” 1-2
Iz Tabele 1 se vidi da su do sada u Srbiji na
Fagus spp. konstatovane
142 fitofagne insekatske vrste. U poreŠewu sa vrstama biqaka iz roda
Quercus, koji pripada istoj familiji (Fagaceae) i na kojima je konstato-
vano daleko viňe vrsta - samo iz reda Lepidoptera preko 300 u ěeňkoj i
Slova°koj (P a t o ° k a, J., 1954; 1980), entomofauna bukve je znatno siro-
maňnija. Interesantno je da na bukvi izostaju °itave insekatske famili-
je, koje se na hrastu javqaju sa veoma brojnim vrstama. Takve su na primer
fam. Cynipidae (Insecta: Hymenoptera), zatim Phylloxeridae, Kermesidae, Aste-
rolecaniidae (Insecta: Homoptera) i dr.
TakoŠe, iz Tabele 1 se jasno mo e uo°iti da, skoro sve biqne delove
bukve naseqavaju pojedine insekatske vrste:
A. Pupoqci
(
P.cervinus, P.mollis, P.sericeus)
B. Liň§e
a) sisa°i (
T.cruenta, P.fagi)
b) mineri (
R.fagi, S.hemargyrella, N.tityrella, P.fagivora,
P.maestingella, C.zelleriella)
v)griza°i (
M.melolontha, M.hypocastani, A.coryli, P.arborator,
P.argentatus, P.longipilus, P.maculicornis, P.oblongus, P.cervinus, P.mollis,
P.sericeus, R.fagi, C.fagella, C.parenthesellum, A.cristana, A.ferrugana, A.lite-
rana, A.sparsana, A.tripunctana, A.mitterbacheriana, A.paleana, C.rurinana,
E.ministrana, L.reliquana, S.ocellana, S.weirana, C.limacodes, H.asella,
A.aurantiaria, A.parthenias, A.albulata C.margaritata, C.siterata, C.linearia,
E.defoliaria, E.quercinaria, O.brumata, O.fagata, D.cultraria, P.anceps, P.bu-
cephala, P.plumigera, S.fagi, M.neustria, O.pruni, A.tau, A.circellaris, A.aceris,
A.alni, A.psi, B.prasinana, C.coryli, C.trapezina, O.incerta, O.miniosa, A.L-
nigrum, D.pudibunda, L.dispar, L.monacha, O.antiqua, C.confusalis, H.cunea,
R.strigula, P.quadripunctaria, C.fagi, N.fagi)
g) galaňi (
D.fagicola, H.annulipes, M.fagi)
V. Tanke grane
sisa°i (
S.pallipes, P.aceris, T.newsteadi, P.rufulum, P.betulae, A.aceris,
D.wuenni, L.ulmi, Q.ostreaformis, Q.zonatus, Q.pectinicornis, T.vitis)
b) griza°i (Z.pyrina, C.fagi)
G. Deblo i grane
a) sisa°i (
T.newsteadi, C.fagisuga, D.wuenni, L.ulmi, T.vitis)
b) potkorwaci (
A.angustulus, A.coeruleus, A.viridis, A.midax, C.affi-
nis,C.affinis, D.aenea, D.boreolinensis, A.clavipes, A.mysticus, C.scopoli,
C.arietis, C.rhamni, L.nebulosus, M.curculionides, M.nebulosa, N.major, N.ul-
mi, P.arcuatus, P.testaceus, P.sanguineum, R.bifasciatum, R.mordax, R.bicolor,
Rh.clavipes, S.scalaris, X.arvicola, X.rusticus, E.fagi, T.bicolor, C.leguminana)
v) ksilofage (
H.dermestoides, P.pectinicornis, X.plumbellum, C.affinis,
D.aenea, D.boreolinensis, A.clavipes, A.mysticus, C.scopoli, C.arietis, C.rham-
ni, L.nebulosus, M.scabricornis, M.curculionides, M.nebulosa, M.funereus,
N.major, N.ulmi, P.testaceus, P.arcuatus, P.sanguineum, R.clavipes, R.alpina,
JANUAR-JUN, 2003.
81
S.scalaris, X.arvicola, X.rusticus, X.dryographus, X.monographus, X.saxeseni,
C.cossus, Z.pyrina, S.vespiformis, S.spuleri, T.fuscicornis)
D. Koren
(
M.melolontha, M.hypocastani)
Ă. Pawevi, suve trule grane i trulo drvo
(
D.paralelopipedus, S.cylindricum, H.dermestoides, L.maculicornis, L.rufi-
pes, L.scutellata, M.funereus, P.coriarius, S.maculata)
E. Plod i seme
(
Cydia fagiglandana, P.fasciana)
Od ukupnog broja konstatovanih vrsta fitofagnih insekata (142)
primarnih je 93 ili 65,5%, sekundarnih 9 ili 6,4%, tercijernih 17 ili
11,9% i kvartenernih 5 ili 3,5%. Vrsta, koje se ponaňaju kao sekundarne
i tercijerne, odnosno koje mogu da ive u fizioloňki oslabelom, ali i u
mrtvom drvetu ukupno ima 15 ili 10,5%. I, kona°no, vrsta koje mogu da
ive i u mrtvom, ali i u trulom drvetu ima 3 ili 2,0%.
U pogledu zna°aja fitofagnih insekata za bukvu, odnosno ňume bukve
u naňoj zemqi, stawe je slede§e. Najviňe je vrsta koje se za sada redovno
javqaju u niskoj brojnosti, ili su °este, ali ive na biqnom materijalu
koji je bez zna°aja za biqku, ali bez zna°aja i za °oveka. Takvih je ukupno
119 ili 83,8%. Slede§e su vrste, °ija je abundancija znatno ve§a i koje mo-
gu pri°initi mawe ekonomske ňtete. Takvih je ukupno 17 ili 12,0%. I ko-
na°no najmawe je vrsta koje su prvorazredne ňteto°ine i mogu pri°initi
velike ňtete. Ukupno ih je 6 ili 4,2%.
Od 6 prvorazredih ňteto°ina sastojina bukve, tri su ňiroke poli-
fage i nisu specifi°ne za bukvu kao hraniteqku. To su: gubar (
Lymantria
dispar), veliki mrazovac (
Erannis defoliaria) i mali mrazovac (
Operop-
hthera bruma). Za sve tri vrste se mo e re§i da su specifi°ne za hrastove
ňume u naňoj zemqi, meŠutim kada neka od wih stupi u gradaciju, tada do-
lazi do defolijacije i u sastojinama bukve.
Zna°ajno je pomenuti joň jednu polifagnu vrstu - nonu (
Lymantria
monacha), koja za sada na podru°ju Srbije nije bila u gradaciji, niti je
pri°inila ňtete u ňumama bukve. U zemqama centralne Evrope i nekim
drugim krajevima svog areala ona je vezana za ňume °etinara, ali kada se
javi u poviňenoj brojnosti izaziva golobrste i u sastojinama bukve (S c h
w e n k e, W., 1978). MeŠutim, na prostorima Balkana, ona je °eň§a u sasto-
jinama bukve u kojima mo e da stupi u gradaciju i pri°ini golobrst. Ta-
kav je slu°aj zabele en u Bosni i Hercegovini1931. Godine na mnogim
planinaskim lokalitetima (P o p o v i §, J., 1931). MeŠutim, prou°avawem
entomofaune sastojina bukve u Srbiji tokom viňe decenija redovno je
konstatovana niska brojnost wenih populacija.
Preostale 3 zna°ajne ňtetne vrste za sastojine bukve su oligofagne,
odnosno specifi°ne za vrste iz roda
Fagus. I pored wihovog nesumwivog
zna°aja kao ňteto°ina bukovih sastojina, veoma su slabo prou°ene na na-
ňim prostorima. To su: (
Cryptococcus fagisuga), (
Phyllsphis fagi) i (
Rh-
ynchaenus fagi).
82
„[UMARSTVO” 1-2
Bukvin ňtitaň (
Cryptococcus fagisuga) je na prostoru Srbije prvi
put zabele en 1973. godine u sastojinama bukve u Majdanpe°koj domeni
(Ma rin ko vi§, P., Ka ra œi§, D., 1985). Od tada do danas evidentirano je
wegovo prisustvo na celom prostoru naňe zemqe. MeŠutim, brojnost po-
pulacija bukvinog ňtitaňa je skoro uvek niska. Na svega 1 - 5% stabala
lako je uo°qivo prisustvo brojnije populacije, dok ga na ostalih 95 - 99%
ili nema ili se uo°ava u pojedina°nim slu°ajevima. Za razliku od situa-
cije u centralnoj Evropi ili Severnoj Americi, gde razvija izuzetno
brojne populacije, kod nas je za sada stawe mawe alarmantno. Razloga za
ovakvo wegovo ponaňawe verovatno ima viňe i trebalo bi ih detaqnije
istra iti.
Sam bukvin ňtitaň ne predstavqa ve§u opasnost za stabla bukve.
Partenogenetske enke (vrsta se razmno ava °istom partenogenezom) su
veli°ine 0,5 - 1 mm, ovalnog tela, koje je svetlo ute boje i pokriveno be-
lim vunastim voňtanim tvorevinama koje lu°e ko ne lezde. Nalaze se
po povrňini odraslih stabala bukve i upravo se napadnuta stabla lako
poznaju po beloj vunstoj skrami, naj°eň§e u pukotinama ispucale kore, a
kasnije i po celoj povrňini kore. Odrasla enka je fiksirana za stablo
pomo§u duge rilice koju zabada u koru i iz subkortikalne zone sisa biqne
sokove (Ko szta rab, M., Ko zar, F., 1988). Koli°ina soka koju konsumiraju
kolonije bukvinog ňtitaňa na jednom stablu nisu od ve§eg ňtetnog zna-
°aja za ivot stabla. MeŠutim, mesta uboda sisaqke omogu§uju miceliji
gqive
Nectria coccinea (P e r s . ex Fr.) Fri es da prodre pod koru i da se iz-
meŠu kore i beqike razvije, izazivaju§i suňewe i odumirawe kore na tim
mestima, a kada gqiva zahvati prsten oko stabla, ono se suňi. Dakle, bo-
lest kore bukve je sinhronizovano delovawe bukvinog ňtitaňa i gšive
Nectria coccinea.
Na stablima sa kolonijama bukvinog ňtitaňa smo konstatovali ne-
koliko predatorskih vrsta insekata iz familija: Coccinellidae (Coleop-
tera), Chrysopidae (Neuroptera) i Ceccidomyiidae (Diptera) . Verovatno su
prirodni neprijateqi bukvinog ňtitaňa jedan od razloga niske brojno-
sti wegovih populacija u naňim sastojinama bukve, ňto treba detaqnije
prou°iti.
Bukvina lisna vaň (
Phylaphis fagi) je redovno prisutna u sastojinama
bukve na naňim prostorima, ali i u celoj Evropi i Severnoj Americi.
Kompletan ivotni ciklus zavrňava na bukvi kao hraniteqki. Prezim-
qava u stadijumu jajeta na gran°icama. Krajem aprila i tokom maja na na-
li°ju listova bukve razvijaju se fundatrix enke. Wihovo potomstvo (virgi-
nes enke) odrastaju u junu i julu. Krilate su i prele§u sa stabla na stab-
lo. Tokom avgusta i septembra razvijaju se
sexuparae enke, koje §e osno-
vati sexuales generaciju, odnosno mu jake i enke. Oni polno sazrevaju
krajem oktobra, kopuliraju i pola u jaja koja §e prezimeti. (S c h w e n k e
W., 1972).
Pojedinih godina polulacije bukvine lisne vaňi su toliko brojne, da
kada virgines enke prele§u sa stabla na stablo, u vazduhu ih je toliko
mnogo da se teňko mo e disati. Prilikom wihovog razvi§a na nali°ju
listova, usled sisawa sokova listovi se povijaju i °esto suňe. TakoŠe,
usled obilnog lu°ewa medne rose, liň§e na napadnutim stablima je pre-
JANUAR-JUN, 2003.
83
kriveno lepqivom skramom, ňto biqci ote ava transpiraciju. ┼tetan
efekat bukvine lisne vaňi je teňko utvrditi, ali bi svakako u tom prav-
cu trebalo sprovesti detaqnija istra ivawa. S obzirom da su joj popula-
cije izuzetno brojne, sigurno je da napadnutim stablima smawuju fizio-
loňku kondiciju, pogotovo ako se napad javqa viňe godina uzastopno.
Bukvin surlaň miner (
Rhynchaenus fagi) je takoŠe tipi°na ňteto°i-
na sastojine bukve u naňoj zemqi. Prezimqava kao imago u steqi ili is-
pod mahovine i liňajeva u ňumi. Imaga se javqaju u prole§e, sa listawem
bukve (april-maj). Dopunski se hrane mladim liň§em, rupi°asto ga izgri-
zaju§i. Ÿenka pola e pojedina°no jaja uz glavni lisni nerv, oko sredine
wegove du ine. Ispiqena larva buňi uzan hodnik ka vrhu liske, gde se
hodnik ňiri u minu, koja do kraja razvi§a larve zahvata ceo vrňni deo
lista, odnosno jednu °etvrtinu do jednu polovinu ukupne wegove asimila-
cione povrňine (ňto zavisi od veli°ine lista). Mina je u po°etku beli-
°asta, a kasnije postaje utosmeŠa, ňto podse§a na oňte§ewe od poznog
mraza. Larve se razvijaju tokom maja do po°etka juna. Odrasla larva na-
puňta minu, zavla°i se u zemqu, gde hrizalidira.
┼tete na stablima bukve pri°i˝avaju larve, dok su ňtete od imaga
minorne. Ako se na jednom listu razvija viňe larava, cela lisna povrňi-
na biva izgri ena. Pri masovnoj pojavi napadnuta stabla, a i °itave sa-
stojine u drugoj polovini maja bukvalno ostaju bez lisne mase i tada stab-
la formiraju novo liň§e. To je svakako stres za biqku i veoma je bitan za
wenu budu§nost. Gradacija ove ňteto°ine traje viňe godina, tako da se
defolijacije istih stabala javqaju viňe puta uzastopno, naravno razli-
°itog intenziteta. I bukvin surlaň miner je malo prou°avan u naňoj
zemqi, ňto bi svakako trebalo u°initi u bliskoj budu§nosti.
Ostale vrste fitofagnih insekata za sada se nisu javqale u zna°ajni-
jem ňtetnom obimu i nisu pri°iwavale evidentne ňtete. Svakako, to ne
zna°i da §e se one i u budu§nosti ponaňati na isti na°in. Dakle, treba ih
detaqnije prou°iti i permanentno pratiti wihovu populacionu dinami-
ku. To se, pre svega, odnosi na vrste: bukvin krasac (
Agrilus viridis), surla-
ňi iz rodova
Phyllobius i
Polydrosus, bukvin miner (
Phyllonorycter mae-
stingella) i bukvina muva galica (
Mikiola fagi).
4. ZAKQUěCI
Na osnovu navedenih rezultata istra ivawa, mogu se izvesti slede§e
konstatacije:
- U sastojinama bukve na podru°ju Srbije ukupno su do sada naŠene 142
fitofagne insekatske vrste;
- Od ukupnog broja konstatovanih vrsta insekata primarnih je 93 ili
65,5%, sekundarnih 9 ili 6,4%, tercijernih 17 ili 11,9% i kvartenernih
5 ili 3,5%. Vrsta, koje se ponaňaju kao sekunrne i tercijerne je ukupno 15
ili 10,5%, a vrsta, koje se ponaňaju kao tercijerne i kvartenerne je ukup-
no 3 ili 2,0%;
- Veliki ekonomski zna°aj kao ňteto°ine sastojina bukve ima 6 vrsta
ili 4,2%, od kojih su tri (
Phyllaphis fagi L.,
Cryptococcus fagisuga Lind. i
Rhynchaenus fagi L.) oligofagne i specifi°ne za bukvu, a preostale tri
84
„[UMARSTVO” 1-2
(
Lymantria dispar L.,
Operophthera brumata Hbn. i
Erannis defoliaria L.) su
ňiroke polifage i prilikom masovnih namno ewa pri°i˝wavaju ňtete
i sastojinama bukve. Mali ekonomski zna°aj ima 17 vrsta ili 12,0%, dok je
za sada bez ekonomskog zna°aja 119 vrsta ili 83,8%;
- Skoro sve biqne delove bukve naseqavaju pojedine fitofagne vrste
insekata: pupoqke ( sisa°i 2 vrste), liň§e (sisa°i 2 vrste, mineri 6 vr-
sta, griza°i 65 vrsta i galaňi 3 vrste), tanke grane (sisa°i 12 vrsta, gri-
za°i 2 vrste), deblo i grane (sisa°i 5 vrsta, potkorwaci 31 vrsta, ksilo-
fage 34 vrste), koren (2 vrste), pawevi, suve trule grane i trulo drvo (9
vrsta) i plod i seme (2 vrste).
5. LITERATURA
J o v a n o v i § , B.(2000):
Dendrologija, Univerzitetska ňtampa, Beograd.
Koszastarab, M., Kozar, F.(1988):
Scale insects of Central Europe, Dr W. Junk Pub-
lishers, Dordrecht/Boston/Lancaster.
Marinkovi§, P., Karaœi§, D. (1985):
Nectria coccinea (pers. ex Fr.) Fries - uzrok
suňe˝a bukve u Srbiji. Zaňtita biša, Vol.36 (3), No. 173: 263-272, Beograd.
P a t o ° k a , J. (1954):
Husenice na duboch v ěSSR, Bratislava.
P a t o ° k a , J. (198)):
Die raupen und puppen der eichen-schmetterlinge Mitteleuropas.
Monographien zur angewandten Entomologie, Heft 23: 1- 188, Hamburg-Berlin.
Po po vi§, J. (1931): Leptir duvna (omorikov prelac). Dr .fit.zavod kod Zem.muzeja
u Sarajevu, letak 18, Sarajevo.
S c h w e n k e , W .(1972):
Die forstschadlinge Europas, 1, Verlag Paul Parey, Hamburg
und Berlin.
S c h w e n k e ,W. (1978):
Die forstschadlinge Europas, 3, Verlag Paul Parey, Hamburg und Ber-
lin.
Vasi§, K., Marinkovi§, P., Tomi§, D., Mihajlovi§, ă., Karaœi§, D.
(1986): The research on the causes of beech dieback in Serbia . 18th IUFRO WORLD
CONGRESS, Division 2, Vol. II, pp.799-808, ăubšana.
INSECT PESTS IN BEECH FORESTS IN SERBIA
Ljubodrag Mihajlovi§
Summary
Entomofauna of beech stands in Serbia has been studied for almost three decades. To date 142
phytophagous insect species have been identified. Primary insects are 93 or 65.5%, secondary 9 or
6.4%, tertiary 17 or 11.9% and quaternary 5 or 3.5%. The number of species, which behave as secon-
dary and tertiary, amounts to 15 or 10.5%, and the species, which behave as tertiary and quaternary
amount to 3 or 2.0%. Six species or 4.2% have a high economic significance as the pests of beech
stands, of which three (
Phyllaphis fagi L.,
Cryptococcus fagisuga Lind. and
Rhynchaenus fagi L.)
are oligophages and specific for beech, and the remaining three (
Lymantria dispar L.,
Operophthera
brumata Hbn. and
Erannis defoliaria L.) are wide polyphages and cause high damage also to beech
stands during outbreaks. 17 species or 12.0% are of low economic significance. 119 species or 83.8%
are for the time being without economic significance. Almost all beech parts are infested by some
phytophagous insects: buds (sucking insects 2 species), leaves (sucking insects 2 species, miners 6
species, leaf-eating ionsects 65 species and gall makers 3 species), thin branches (sucking insects 12
species, chewing insects 2 species), stem and branches (sucking insects 5 species, bark borers 31 spe-
cies, xylophages 34 species), root (2 species), stumps, dead decayed branches and decayed wood (9
species), and fruit and seed (2 species).
